Svakom se dogodi da se ne može dosjetiti nekog naziva ili nečijeg imena. Ali demencija je nešto drugo. Ona uz ostalo briše memoriju.
Demencija je posljedica bolesti mozga
Bolesti mozga oštećuju njegovu strukturu i kemijske procese, uzrokujući umiranje živčanih stanica – neurona.
Demencija nije samo gubljenje pamćenja
Najveći broj ljudi demenciju povezuje samo
s gubitkom pamćenja, a na žalost i s mentalnim bolestima.
S demencijom se može živjeti dobro
Bolesti koje uzrokuju demenciju su za sada neizlječive. Ali postoje lijekovi koje usporavaju razvoj simptoma demencije.
Gledaj osobu, a ne demenciju
Osobe s demencijom ne gube svijest o sebi, iako to neće moći uvijek izraziti. Zato ih uvijek moramo poštivati i čuvati njihovo dostojanstvo.
2. Demencija je posljedica bolesti mozga
Uz Alzheimerovu bolest, koja se među neurodegenerativnim bolestima pojavljuje najčešće (u 60 do 70 posto slučajeva), postoji još i niz drugih bolesti mozga koje se izražavaju simptomima demencije, ali svaka na svoj način, jer oštećuje druga područja mozga.
Alzheimerova bolest odlikuje se isprva sporim razvojem demencije i postepenim umanjenjem spoznanih (kognitivnih) sposobnosti.
Vaskularnu demenciju uzrokuje nedovoljni dotok krvi u mozak, često uzrokovan moždanim udarom. Kada je to slučaj, posljedice demencije se izražavaju skokovito. To znači će simptomi neko vrijeme biti stabilni, a onda se nenadano pogoršati. Međutim, posljedice lakših moždanih udara mogu s vremenom postati blaže, pa čak i gotovo nestati.
Miješovita demencija je najčešće posljedica usporednog razvoja Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.
Bolest Lewyjevih tjelešaca ima osobine koje dopunjuju i simptomi Alzheimerove bolesti i simptomi Parkinsonove bolesti. Među simptomima demencije koju ona izaziva najizrazitija su stanja konfuzije s vidnim iluzijama i halucinacijama. Za razliku od Alzheimerove bolesti, koja češće napada žene, bolest Lewijevih tjelašaca češće napada muškarce.
Frontotemporalna demencija (FTD) uzrokovana je promjenama čeonog i prednjeg dijela sljepoočnog režnja mozga. Početak FTD javlja se gotovo uvijek prije 65. godine starosti (obično između 45 i 65 godina starosti), a nešto više zahvaća muškarce.
Demenciju ovog tipa karakterizira postepeni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja. Problemi s pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama manje su prisutni.
Demencija se kod svake osobe izražava različito
Svaka je osoba svojstvena sebi. Zato će doživljavati i izražavati simptome demencije drugačije. Na to uz ostalo utječu stavovi prema bolesti i fizičko zdravlje. Drugi čimbenici su njihovi odnosi s obitelji i prijateljima, način liječenja i podrška te okruženje u kojem žive.
