Česta pitanja i odgovori

Prijatelji demencije - Hrvatska je naziv inicijative Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest kojoj je cilj razviti ispravnu javnu svijest o demenciji. Zadaća Prijatelja demencije je informirati i jačati svijest građana o demenciji kako bi se razbili mitovi i smanjila stigma koju prati osobe s demencijom i njihovu rodbinu.

Prijatelji demencije Hrvatska dio je međunarodne inicijative koju je pokrenulo britansko Alzheimer društvo iz Londona,

Naše

javno-zdravstvene i socijalne politike ne posvećuju u dovoljnoj mjeri pozornost

osobama s demencijom i njihovim obiteljskim skrbnicima. Primjerice, ne priznaje

im se invalidnost, a lijekovi koji usporavaju razvoj demencije su na tzv. B

listi. Nacionalni registar osoba s demencijom još nije uspostavljen, a programi

ranog prepoznavanja demencije nisu uvedeni. Prijedlozi i apeli koje već

godinama mjerodavnim institucijama upućuje Hrvatska udruga za Alzheimerovu

bolest ne nailaze na dovoljan odjek.

Ako

se pridružite inicijativi Prijatelji demencije pomoći ćete da se naša zajednica

prema osobama s demencijom odnosi prijateljski, utjecati na poboljšanje

kvalitete života osoba s demencijom i potaknuti željene društvene promjene –

usvajanje Nacionalne strategije za borbu protiv demencije.

Prijatelj demencije je onaj tko je naučio malo više o tome kako je

živjeti s demencijom i zatim se tim znanjem koristi kako bi svojim malim

doprinosima pomogao tako oboljelim osobama da žive bolje.

Postupak postajanja Prijateljem demencije

jednostavan je – to je dobrovoljno pridruživanje sve većem pokretu ljudi,

organizacija, tvrtki i institucija koje unaprjeđuju javnu svijest i stvaraju

pozitivne promjene.

Ako se dosad niste prijavili, molimo učinite to sada.

Hvala što postajete Prijatelj demencije.

Prijatelj demencije može biti svatko, bez obzira na dob. Želimo da

nam se pridruže i školarci i mladi, ali i stariji. Inicijativa Prijatelji demencije Hrvatska nije udruga ili klub,

dakle postanete li Prijatelj demencije, ne

preuzimate nikakve financijskih obveze.

Nije potrebno predznanje da biste postali Prijatelj demencije.

Sve što je trebate jest želja da bolje shvatite pojave demencije i to

pretvorite u djela koja će barem malo pomoći osobama s demencijom da žive

bolje.

Molimo, pridružite nam se! Zajedno možemo stvoriti demenciji prijateljske

zajednice.

Inicijativu

Prijatelji demencije nastojimo što više proširiti. Želimo da oni koji

cjelovito shvate izazove demencije i probleme osoba koje s njom žive, a

voljni su to prenositi drugima, postanu Prvaci Prijatelja demencije i

nakon toga počnu samostalno održavati informativne sastanke i širiti našu

zajedničku ideju.

Drugi

smjer razvoja je stvaranje demenciji prijateljskih gradova, poduzeća i

ustanova.

Prvak prijatelja demencije je volonter je koji je

dobro upoznat s ciljevima i sadržajima rada inicijative Prijatelji

demencije Hrvatska i koji je voljan svojim znancima i prijateljima

preporučiti da postanu Prijatelji demencije. On to

može činiti i na prigodnim sastancima koje će organizirati sam ili u suradnji s

Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolesti – na Alzheimer Caféima.

Alzheimer Caféi neformalna su druženja građana koja organizira Hrvatska udruga za Alzheimerovu

bolesti i njezine podružnice radi informiranja javnosti o pravima,

potrebama i problemima osoba s demencijom i njihovih obiteljskih njegovatelja.

U pravilu se ovi susreti održavaju u popularnom gradskim okupljalištima poput

kavana, kako bi se pokazalo da se demencija ne treba skrivati.

Na tim skupovima možete saznati osnovne stvari o demenciji i odmah zatim

postati Prijatelj demencije. Hrvatska udruga za

Alzheimerovu bolest i njezine podružnice su već održale pedesetak Alzheimer Caféa. Nažalost, radi financijskih

ograničenja, ne možemo ih organizirati u dovoljnoj mjeri u svim krajevima

zemlje.

Više informacija o Alzheimerovoj bolesti, demenciji i aktivnostima Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest potražite na

stranicama alzheimer.hr

Svaka je osoba jedinstvena, pa tako demencija različite ljude različito

pogađa – ne postoje dvije osobe kojima će se simptomi razvijati i izražavati na

isti način.

Osobnost, opće zdravlje i socijalno stanje i okruženje važni su čimbenici u

određivanju mogućeg utjecaja demencije na neku osobu. Iako postoji razlika

između znakova demencije kad je riječ o Alzheimerovoj bolesti i drugim

neurodegenerativnim bolestima, glavnina ih je slična. Najčešće se pojavljuje

gubitak pamćenja i orijentacije te gubitak praktičnih sposobnosti, što može rezultirati

uznemirenošću, povlačenjem u sebe i odustajanjem od društvenih aktivnosti.

Ako mislite da ti problemi utječu na vaš svakodnevni život, ili život nekoga

koga poznajete, trebali biste o tome razgovarati sa svojim liječnikom ili

zatražiti pomoć u Savjetovalištu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.

Iznimno su rijetke nasljedne sklonosti razvoju Alzheimerove

bolesti. Događa se samo ako postoji izravna veza između naslijeđene mutacije

jednog gena. Takvi slučajevi pojavljuju se obično kod mlađih od 65 godina.

Vjerojatnost da se među članovima uže obitelji koji imaju naslijeđenu

predispoziciju prema Alzheimerovoj bolest ona ponovi jest jedan prema dva.

O uzrocima Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti ne zna se

dovoljno. Još uvijek nije poznat okidač karakterističnih

promjena koje se događaju u moždanom tkivu osoba s tim bolestima i koje se

počinju događati i 20 godina prije pojave prvih simptoma. Zato se ciljne

preventivne mjere ne mogu izdvojiti.

Međutim, općenito se smatra da nas zdrav i smiren način života te umne i

društvene aktivnosti bolje čuvaju od mogućeg razvoja demencije. Jednostavno

rečeno, što je dobro za naše srce, dobro je i za naš mozak.

O uzrocima Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti ne zna se

dovoljno. Još uvijek nije poznat okidač karakterističnih

promjena koje se događaju u moždanom tkivu osoba s tim bolestima. Zato se ciljne

preventivne mjere ne mogu izdvojiti.

Međutim, općenito se smatra da nas zdrav i smiren način života te umne i

društvene aktivnosti bolje čuvaju od mogućeg razvoja demencije. Jednostavno

rečeno, što je dobro za naše srce, dobro je i za naš mozak.